Evropska komisija odlučila je da oštro kažnjava one koje na tržište plasiraju meso bolesnih životinja ili proizvode kojima je istekao rok trajanja. Od svih članica Unije zatraženo je da budu uvedene oštrije kazne i što češće kontrole kako bi skandala, poput slanja mesa bolesnih poljskih krava na police ili goveđih lazanja u kojima je zapravo konjsko meso, bilo što manje. I neće biti kontrolisani samo prehrambeni proizvodi iz zemalja članica EU, nego i oni koji se uvoze iz trećih država.
Evropska komisija odlučila je da oštro kažnjava one koje na tržište plasiraju meso bolesnih životinja ili proizvode kojima je istekao rok trajanja.
Od svih članica Unije zatraženo je da budu uvedene oštrije kazne i što češće kontrole kako bi skandala, poput slanja mesa bolesnih poljskih krava na police ili goveđih lazanja u kojima je zapravo konjsko meso, bilo što manje.
I neće biti kontrolisani samo prehrambeni proizvodi iz zemalja članica EU, nego i oni koji se uvoze iz trećih država.
Nove mjere na nivou Evropske unije stupaju na snagu već s prvim danom 2020. godine, čime će biti uspostavljen jednostavan i efikasan sistem kontrole bezbjednosti hrane i uvedeni rigorozniji veterinarski i fitosanitarni standardi.
- Evropska komisija dobija šira ovlašćenja u slučaju da država članica ne može da garantuje bezbjednost hrane proizvedene na svojoj teritoriji. Novi propisi su dobra vijest jer će ubuduće biti djelotvornije sprečavane situacije kojima smo bili svjedoci - objašnjava Biljana Borzan, potpredsjednica evrosocijalista i članica Odbora za životnu sredinu, zdravstvo i bezbjednost hrane Evropskog parlamenta.
Jedna od novosti koje uvode je i načelo obavljanja inspekcija i kontrola, koje se temelji na procjeni rizika, pa će češće i temeljnije biti kontrolisani oni proizvođači hrane koji imaju prošlost kršenja propisa, dok će "uzorni" proizvođači, koji nisu imali problema sa zakonom, biti rjeđe kontrolisani.
- Ako imate dvije farme jaja, od kojih je jedna više puta bila zatvarana i sankcionisana, a druga nikad nije imala problema, nije logično da inspekcije jednako kontrolišu obje. Regulativa propisuje da će države članice kod određivanja stepena inspekcijskog nadzora procjenjivati i koliki je rizik da pojedini proizvođač vara potrošače u vezi sa osobinama, kvalitetom, sastavom i porijeklom hrane koju prodaje - objašnjava Borzanova.
Problem s onima koji varaju bile su male kazne, što im, s obzirom na profit koji su ostvarivali, nije predstavljalo problem da nastave dalji rad i ne obraćaju pažnju na to hoće li nastaviti da varaju, ali to se sada mijenja.
- Bilo je slučajeva u kojima se trgovcima isplatilo da varaju potrošače jer je nelegalna zarada bila višestruko veća od kazni - kaže Borzanova.
Posebno strogo biće kontrolisan i uvoz iz trećih zemalja gdje ne važe ista pravila kao u EU.
Stoga su evropski zakonodavci odlučili da ukinu sve razlike između carinskih i veterinarskih praksi država na spoljnim granicama Unije, pa će pod istim uslovima provjeravati uvoz životinja, proizvoda životinjskog i biljnog porijekla, poput mesa, mlijeka i brašna.
Zakonsko rješenje o službenim kontrolama je u izradi, trebalo bi uskoro da uđe i u parlamentarnu proceduru, a sve kako bi već sljedeće godine bio uspostavljen jednostavan zakonodavni okvir na nivou cijele Unije.
Dva modela
Članice Evropske unije biraće jedan od dva predložena modela. Jedan od njih je model da visina kazne bude u visini finansijske dobiti ostvarene tom prevarom, a drugi je da bude uzet procenat dobiti subjekta.